Cijena zlata na povijesnim vrhuncima, najavljuje se i nastavak rasta

 

Cijena zlata u prvom tjednu ožujka 2024. godine dosegnula je nove povijesne vrhunce. Naime, početkom prosinca prošle godine zlato je postiglo rekordnu cijenu od 2.148,99 dolara za uncu. Međutim, radilo se o privremenom „uzletu“ temeljenom na malom volumenu, koji je u istom danu korigiran na razinu od oko 2.070 dolara za uncu. No, trenutačno vrijednost zlata snažno raste od petka, 1. ožujka, stabilno se održavajući značajno iznad „psihološke granice“ od 2.100 dolara za uncu i ne pokazujući znakove usporavanja. Tijekom jučerašnjeg dana, cijena se kretala između 2.130 i 2.140 dolara za uncu.

 

Očekivanja pada kamatnih stopa

 

Ključni motiv rasta, prema ocjenama analitičara, jest očekivanje tržišta o monetarnom popuštanju centralnih banaka diljem svijeta. Prvenstveno se to odnosi na američki FED i Europsku središnju banku (ECB). Prema alatu CME Fed Watch Tool, tržište je već „uračunalo“ 70% šanse da će FED spuštati kamate u lipnju. Ta očekivanja potaknula je objava slabijih ekonomskih pokazatelja u SAD-u krajem prošlog tjedna.

 

 

- Trgovci plemenitim metalima početkom ovog tjedna fokusiraju se na izglede za lakše monetarne politike ove godine od strane glavnih svjetskih centralnih banaka. To bi se moglo prevesti u bolju potrošačku i komercijalnu potražnju za zlatom i srebrom i teoretski stvoriti pritisak na indeks američkog dolara te sniziti prinose američkih državnih obveznica, kazao je financijski analitičar Jim Wyckoff za Kitco.

 

Geopolitičke tenzije

 

Očekivano je da monetarno popuštanje utječe na cijenu zlata, jer visoke kamate koje se koriste za slabljenje inflacije podižu povrate na ulagačke opcije poput obveznica i dolara, što dijelom „odvlači“ potražnju od plemenitih metala, a drugim dijelom podiže trošak kupnje zlata ne-dolarskim valutama. Uz makroekonomske uvjete, poticaj rastu cijena plemenitih metala daje i neizvjesno geopolitičko stanje u svijetu, uz žarišta u Ukrajini i Gazi.

- Pojačane geopolitičke tenzije diljem svijeta smanjile su apetit za „kratkom prodajom“ (eng. short-selling) praktički učvršćujući trenutačnu tržištu politiku kupovanja zlata na minimalnim korekcijama vrijednosti (eng. dips), naveo je za Reuters Ole Hansen, voditelj strategije sirovina u Saxo Bank.

 

 

Kombinacija ova dva faktora, praćena i tehničkim pokazateljima koje utječu na ponašanje dijela trgovaca, trebala bi doprinijeti daljnjem rastu cijene zlata za dodatnih desetak posto. Tako, barem, prognoziraju stručnjaci za plemenite metale.

 

- Velik razlog rasta jest očekivanja tržišta da je realnije očekivati da FED „reže“ kamatne stope ranije nego kasnije. Tržišta bi trebala biti još malo uvjerena u to kako bi se zlato dodatno ojačalo, no vjerujemo da u konačnici u drugom kvartalu može prijeći granicu od 2.300 dolara za uncu, kazao je za Reuters Bart Melek, voditelj strategije sirovina u TD Securities.

 

Snažan uzlet cijena

 

Rast cijene unce iznad 2.300 dolara bio bi rekordan u svim pogledima. No, još i veći skok u cijeni zlato je zabilježilo u protekla tri mjeseca. Od početka ratnih zbivanja na Bliskom Istoku, vrijednost unce zlata povećala se za 300 dolara ili oko 15%.

 

Taj impresivan podatak tek je vrhunac puta dugog 16 mjeseci, tijekom kojih je zlato poraslo za više od 30 posto – s nešto više od 1,600 dolara za uncu krajem 2022. godine do trenutačnih razina iznad 2.100 dolara za uncu. Taj je rast potaknut ratnim sukobima i rekordnim kupovanjem od strane središnjih banaka, a dodatno „gorivo“ za uzlet cijene zlata sada daje i (očekivana) makroekonomska politika.

 

___

 

Izvori: Financial Times, Reuters, Kitco