Zlatnik franak, odnosno florin, poznatiji je pod nazivom austrijski zlatni gulden. Radi se o kovanici koja je originalno bila srebrnjak slobodno korišten na području Latinske montearne unije. Taj novčani savez s ciljem standardiziranja zajedničke valute činile su Francuska, Belgina, Italija i Švicarska od 1865. godine. Kasnije im se priključila Grčka te Srbija, Španjolska, Bugarska i Rumunjska.

Austrija je potpisala ugovor o pristupanju uniji. No, on nikad nije proveden. Ipak, pokrenuto je kovanje impresivnih zlatnika – guldena. Njihova namjena bila je usklađivanje mase i čistoće austrijskih zlatnika s valutama ostalih zemalja unije. Postojale su dvije verzije zlatnika, od 4 i 8 guldena. Kovali su se do 1892. godine, kada su zamijenjeni krunama. Zbog toga i novokovani („restrike“) na poleđini nose tu godinu, kao i oznaku iznosa uz austrijski grb i natpis Imperium Austriacum. S prednje strane nalazi se lik cara Franje Josipa, koji je upravljao Austro-ugarskom monarhijom od 1848. do 1916. godine. Zlatnik od 4 guldena imao je vrijednost 10 franaka ili 4 florina.

Austrijska kovnica novca Münze Österreich u vlasništvu je Središnje austrijske banke. Jedna je od najstarijih kovnica na svijetu. Povijesno se prvi put spominje 1371. godine, no stvarna je povijest oko dva stoljeća duža. Zanimljiva je priča o njegovim počecima. Na povratku iz križarskih ratova Rikard Lavljeg Srca uhićen je u Austriji (zbog prethodnog prekršaja prema vojvodi Leopoldu V.). Richard je platio 15 tona srebra kao otkupninu. Leopold je to srebro odlučio upotrijebiti za izradu kovanica, čime je započela prva kovnica novca u Beču. Uz kovanice, Münze Österreich proizvodi austrijske kovanice eura, kao i prigodne medalje. Goldman Graff njihov je službeni partner u Hrvatskoj.