Rekordna cijena zlata gotovo da prestaje biti iznenađujuća vijest. Početkom travnja zlato je drugi puta u ovoj godini oborilo povijesni rekord i premašilo razinu od 2.250 dolara za uncu. Zlato je tako zaključilo izvrstan mjesec u kojem je poraslo čak 8 posto! Ključni razlozi rasta cijena ostaju jednaki: geopolitička nestabilnost, gospodarska nesigurnost, ali i najavljena smanjenja referentnih kamatnjaka koja bi mogla biti uvod u programe kvantitativnog popuštanja. Drugim riječima, povećanja opskrbe novcem, što bi ponovo dovelo do rasta inflacije. U takvim okolnostima, investitori zlato drže najboljim osiguračem za svoju imovinu.
Središnje banke na dobitku zbog rasta zlata
Više cijene zlata donose zadovoljstvo ulagačima diljem svijeta, a jedni od onih koji imaju najviše razloga za slavlje su čelnici središnjih banaka. Naime, upravo su središnje banke proteklih godina bili najveći kupci investicijskih zlatnih poluga, koje u njihovim rezervama sve više zamijenjuju tradicionalne valute, osobito dolar. A nedavno objavljena publikacija Svjetske banke otkrila je razloga iza ove snažne dedolarizacije i rasta zlatnih rezervi.
Publikacija “Gold Investing Handbook for Asset Managers” čiji je autor Kamol Alimukhamedov, zamjenik predsjednika Središnje banke Uzbekistana i član tamošnjeg investicijskog odbora , predstavlja sveobuhvatan pregled zlata kao investicijske opcije. Priručnik donosi i jasnu analizu rastućeg trenda među središnjim bankama, koji dovodi do smanjenja dolarskih i povećanja zlatnih rezervi.
“U suvremenom svijetu, zlato ima ključnu ulogu u globalnom financijskom sustavu, služeći kao obrana od inflacije, sigurno ulaganje i rezerva za središnje banke. Ta je uloga uzrokovala i značajan rast potražnje za plemenitim metalima . Tržišni poremećaji koje su uzrokovale globalna financijska kriza 2008. godine, trgovinski rat SAD-a i Kine, Brexit i pandemija COVID-19, kao i produljeni period negativnih realnih kamatnih stopa i gospodarskih nesigurnosti potenciranih financijskim sankcijama Rusiji, dodatno su učvrstili stratešku važnost zlata kao zaštite protiv financijske nestabilnosti”, naveo je Alimukhamedov u analizi.
Prijetnja sankcijama potiče kupnju zlata
Prijetnja sankcijama potiče kupnju zlata
Iskusni bankar istaknuo je kako, od 2022. godine, središnje banke diljem svijeta postaju sve više zainteresirane za povećanje svojih rezervi posvećenih zlatu. No, još od početaka globalne financijske krize 2008. godine središnje banke povećavaju svoje zalihe, kupujući više zlata nego što ga prodaju na godišnoj razini. U posljednje dvije godine taj je “neto pozitivni” odnos prema zlatu značajno porastao.
“Najveći porast u zlatnim rezervama središnjih banaka često se događa kada banke predviđaju ili se suočavaju s financijskim sankcijama. Analiza ove studije otkrila je kako volumen i vrijednost zlatnih rezervi raste kao odgovor na sankcije poduzete od strane vodećih gospodarstava popu EU, Japana, Ujedinjenog kraljevstva ili SAD-a , naveo je Alimukhamedov.
Alimukhamedov vjeruje i kako aktualno ponašanje središnjih banaka može biti uvod u novu financijsku paradigmu na globalnoj razini u kojoj će dominantnu rezervu predstavljati upravo zlatne poluge.
“Postoji argument da, kao posljedica sankcija nametnutih Rusiji, svijet prolazi novu tranziciju. Nakon ere Bretton Woods, koja je bila vezana na zlatni standard, imali smo eru Bretton Woods II koja je bila vezana na “unutrašnji novac” (trezorske zapise s visokim rizikom konfiskacije), a sada prelazimo na Bretton Woods III koji je obilježen “vanjskim novcem” (zlatne poluge i druge sirovine), piše autor.